Što smo stariji nekako nas sve više brine koliko će naš um biti oštar i u šezdesetima međutim, prema nedavnom istraživanju, postoji dobar razlog za optimizam.
Vrste “vrhunaca” koje su bile uključene u istraživanje:
Postoji mnogo istraživanja koja pokazuju da ljudi dosežu svoj fizički vrhunac u srednjim dvadesetima do ranih tridesetih godina.
Velik broj istraživanja također pokazuje da “sirove” intelektualne sposobnosti ljudi – odnosno njihova sposobnost brzog rasuđivanja, pamćenja i obrade informacija – obično počinju opadati od sredine dvadesetih nadalje.
Ovaj se obrazac odražava i u stvarnom svijetu. Sportaši obično dosežu vrhunac svoje karijere prije 30. godine. Matematičari često daju svoje najznačajnije doprinose do sredine tridesetih. Šahovski prvaci rijetko su na vrhuncu svoje igre nakon 40. godine.
Ipak, kada pogledamo dalje od sirove procesorske moći, pojavljuje se drugačija slika.
Od rasuđivanja do emocionalne stabilnosti
U ovoj studiji istraživači su se usredotočili na dobro utvrđene psihološke osobine izvan sposobnosti rasuđivanja koje se mogu točno izmjeriti, predstavljaju trajne karakteristike, a ne privremena stanja, imaju dobro dokumentirane dobne putanje i poznato je da predviđaju performanse u stvarnom svijetu.
Njihova pretraga identificirala je 16 psiholoških dimenzija koje su zadovoljavale ove kriterije.To je uključivalo temeljne kognitivne sposobnosti poput
- rasuđivanja,
- raspona pamćenja,
- brzine obrade, znanja i emocionalne inteligencije.
- Također su uključivale takozvane “velikih pet” osobina ličnosti – ekstrovertnost, emocionalnu stabilnost, savjesnost, otvorenost prema iskustvu i ugodnost.
Sastavili smo postojeće velike studije koje su ispitivale 16 dimenzija koje smo identificirali. Standardizacijom ovih studija na zajedničku ljestvicu, mogli smo napraviti izravne usporedbe i mapirati kako se svaka osobina razvija tijekom životnog vijeka.
Pročitaj više:
Vrhunac kasnije u životu
Nekoliko osobina koje su istraživači mjerili doseže svoj vrhunac mnogo kasnije u životu. Na primjer, savjesnost je dosegla vrhunac oko 65. godine. Emocionalna stabilnost dosegla je vrhunac oko 75. godine.
Manje često spominjane dimenzije, poput moralnog rasuđivanja, također se čine vrhuncima u starijoj odrasloj dobi. A sposobnost odupiranja kognitivnim pristranostima – mentalnim prečacima koji nas mogu dovesti do donošenja iracionalnih ili manje točnih odluka – može se nastaviti poboljšavati i u 70-ima, pa čak i 80-ima.
Opće mentalno funkcioniranje doseglo je vrhunac između 55. i 60. godine, prije nego što je počelo opadati od oko 65. godine. Taj pad postao je izraženiji nakon 75. godine, što sugerira da se smanjenje funkcioniranja u kasnijoj životnoj dobi može ubrzati nakon što započne.
Uklanjanje pretpostavki temeljenih na dobi
Naši nalazi mogu pomoći objasniti zašto mnoge od najzahtjevnijih vodećih uloga u poslovanju, politici i javnom životu često obavljaju ljudi u pedesetima i ranim šezdesetima. Dakle, iako nekoliko sposobnosti opada s godinama, one su uravnotežene rastom drugih važnih osobina. Zajedno, ove snage podržavaju bolju prosudbu i odmjerenije donošenje odluka – kvalitete koje su ključne na vrhu.
Unatoč našim nalazima, stariji radnici suočavaju se s većim izazovima pri ponovnom ulasku na tržište rada nakon gubitka posla.
Pročitaj više:
Vrhunac, a ne odbrojavanje
Uzevši sve u obzir, ovi nalazi ističu potrebu za praksama zapošljavanja i zadržavanja koje uključuju dob, prepoznajući da mnogi ljudi u srednjim godinama unose vrijedne snage u svoj posao.
Charles Darwin objavio je djelo O podrijetlu vrsta u 50. godini. Ludwig van Beethoven, u 53. godini života i potpuno gluh, premijerno je izveo svoju Devetu simfoniju.
U novije vrijeme, Lisa Su, koja sada ima 55 godina, vodila je računalnu tvrtku Advanced Micro Devices kroz jedan od najdramatičnijih tehničkih preokreta u industriji.
Povijest je puna ljudi koji su dosegli svoje najveće uspjehe daleko nakon onoga što društvo često naziva “vrhuncima”.
Možda je vrijeme da prestanemo tretirati srednju dob kao odbrojavanje i počnemo je prepoznavati kao vrhunac.
