Dugo se na križaljke i sudoku gledalo kao na način da se spriječi kognitivni pad - ali stručnjaci kažu da pravi ključ zdravlja mozga ide puno dalje od igara riječima.
Pitajte gotovo bilo koga kako ostati mentalno bistar u starosti; velike su šanse da će spomenuti križaljke. Uz sudoku i pretraživanje riječi, ove se igre dugo smatraju “vježbama” za mozak.
Zapravo, studija iz 2020. objavljena u Frontiers in Human Neuroscience otkrila je da su ove vrste zagonetki među najčešće angažiranim aktivnostima za vježbanje mozga i kognitivne koristi.
Ali kako je to vjerovanje postalo tako rašireno? I drži li se zapravo?
Jedna je teorija da su ljudi jednostavno primijetili obrazac: starije osobe koje se doimaju mentalno oštroumnima često idu u korak s ovakvim igrama. No stručnjaci kažu da veza možda nije tako izravna kao što mislimo.
Kellyann Niotis, preventivna neurologinja ističe da ljudi koji uživaju slagati slagalice mogu imati visoku verbalnu inteligenciju ili verbalni IQ, što je u korelaciji s nižim rizikom od demencije.
Video igre u starijoj dobi su iznimno korisne za rad mozga. Izvo:Canva
Gary Small, voditelj psihijatrije na Medicinskom centru Sveučilišta Hackensack, ističe ” da biste aktivirali svoje neuronske sklopove i vježbali svoj mozak, morate pronaći pravu količinu izazova.”
Baš kao što morate vježbati svoje mišiće da bi bili jaki, redovito rješavanje križaljki može biti način da trenirate i ojačate mozak. No, kao i gotovo sve stvari povezane s neuroznanošću, istina nije tako jednostavna.
Što najnovija istraživanja govore o zagonetkama i zdravlju mozga
Studija iz 2022. objavljena u časopisu NEJM Evidence otkrila je da su osobe s blagim kognitivnim oštećenjem koje su rješavale križaljke tijekom 12 tjedana pokazale kognitivno poboljšanje.
Istraživanja pokazuju kako mnogo drugih stvrai više utjeće na mozak. Izvor:Canva
Studija iz 2024. također je pokazala vezu između zagonetki i boljih kognitivnih sposobnosti. Studija je proučavala izbor životnog stila više od 9000 ljudi i zaključak je da su društvene igre i zagonetke najjači prediktori vještina zaključivanja i najbolji prediktor pamćenja i verbalnih sposobnosti (videoigre su rangirane jednako visoko).
Iako su studije poput ovih ohrabrujuće za ljubitelje zagonetki, postoji caka: veza između zagonetki i zdravlja mozga mogla bi biti korelacija, a ne uzročnost. I dok zagonetke mogu imati neke prednosti, istraživanje mnogo snažnije podržava druge intervencije u načinu života za jačanje zdravlja mozga.
Vježbanje i drugi dokazani načini zaštite vašeg mozga
Dakle, što pomiče iglu kada je u pitanju zdravlje mozga? U svojoj knjizi Outlive: The Science and Art of Longevity, liječnik Peter Attia kaže da je tjelovježba “najmoćnija pojedinačna stavka u našem kompletu preventivnih alata“, posebno za smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti i kognitivnog pada.
Pročitaj više:
Redovita tjelovježba poboljšava kontrolu glukoze, što pogoduje mozgu i pomaže povećati protok krvi. Čak se pokazalo da povećava volumen hipokampusa, kritične regije mozga za učenje i pamćenje.
Prema riječima neurologinje dr. Niotis, također pojačava neuroplastičnost (tj. pomaže mozgu da stvori nove veze) i proizvodi moždani neurotrofni faktor (BDNF), protein neophodan za zdravu kognitivnu funkciju.
“Vrlo je jasno da kardio vježbe pomažu u jačanju kognitivnih funkcija.” Studije također pokazuju da starije osobe koje vježbaju imaju bolje kognitivne performanse od onih koji nisu aktivni.
Osim vježbanja, izvješće Komisije Lancet o prevenciji, intervenciji i njezi demencije iz 2024. identificiralo je 13 dodatnih promjenjivih čimbenika rizika u različitim fazama tijekom života.
To uključuje
- gubitak sluha,
- traumatsku ozljedu mozga (TBI),
- hipertenziju,
- prekomjerno pijenje,
- pretilost,
- pušenje,
- depresiju,
- društvenu izolaciju,
- tjelesnu neaktivnost,
- dijabetes tipa 2,
- zagađenje zraka,
- visok kolesterol,
- neliječene probleme s vidom i
- niže razine obrazovanja u ranom životu.
Posebno odsutan s tog popisa? Križaljke.
Pročitaj više:
Zašto se onda čini da ljubitelji križaljki s godinama ostaju oštriji?
Ako istraživanje sugerira da nekoliko drugih intervencija u načinu života igra snažniju ulogu u zdravlju mozga, zašto se onda široj javnosti čini da oni koji slažu slagalice ostaju oštriji u starosti?
Jedna mogućnost: entuzijasti zagonetki možda već rade mnoge prave stvari. Često su obrazovaniji – što je čimbenik koji Lancet identificira kao ključni promjenjivi rizik za demenciju – i vjerojatnije je da će slijediti druge navike koje su zdrave za mozak, poput društvenog angažmana i tjelesne aktivnosti.
Dakle, dok vam križaljke mogu pomoći da zadržite um, one ne bi trebale biti vaša jedina strategija – pogotovo ako ste ih već savladali. Kao što dr. Niotis objašnjava: “Kada počnete raditi istu stvar iznova i iznova, to zapravo ne potiče kognitivnu rezervu niti pomaže u podržavanju neuroplastičnosti jer se gubi aspekt novoga.”
Na kraju, nema ništa loše u rješavanju križaljki. A znanstveni dokazi pokazuju da su daleko od kognitivnog bankrota i čak pružaju neku korisnu mentalnu stimulaciju.
Međutim, stvarno smanjenje rizika od demencije zahtijeva višestruki pristup koji bi uvijek trebao uključivati mnogo dosljedne vježbe. Strategija poput ove vjerojatno će ponuditi daleko veću zaštitu od kognitivnog pada nego što bi ikada mogla jedna zagonetka.
