Istraživači su nedavno proveli studiju kako igranje različitih vrsta videoigara utječe na sposobnost pamćenja kod mlađih i starijih osoba. Uspoređivali su uspješnost u određenim zadacima koji su testirali njihovu radnu memoriju i sposobnost ignoriranja distrakcija s vrstama videoigara koje su sudionici izjavili da igraju.
Saznali su da starije osobe koje igraju digitalne igrice imaju bolju sposobnost koncentracije u usporedbi sa starijim osobama koje ili ne igraju digitalne igrice ili igraju drugu vrstu igre.
Mlađe odrasle osobe koje su izjavile da su igrale strateške igrice imale su bolju radnu memoriju u usporedbi s onima koji nisu prijavili nikakvu povijest igranja igrica.
Kad ljudi stare, nije neuobičajeno da imaju poteškoća s pamćenjem. Izvor:Canva
Kad ljudi stare, nije neuobičajeno da imaju poteškoća s pamćenjem, osobito s radnim pamćenjem. Radno pamćenje definirano je kao “mala količina informacija koje se mogu držati na umu i koristiti u izvršavanju kognitivnih zadataka”.
Na primjer, kada netko daje upute za dovršetak zadatka, osoba bi se oslanjala na svoje radno pamćenje kako bi zadržala upute na umu tijekom trajanja zadatka.
Istraživači često istražuju metode poboljšanja sposobnosti pamćenja, a jedno od područja koje se često istražuje uključuje videoigre.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Yorku u Engleskoj posumnjali su da vrsta videoigara koje ljudi igraju može utjecati na radnu memoriju i sposobnost ljudi da ignoriraju distrakcije. Vidjeli su bolje izvedbe kod starijih koji su igrali digitalne igre i kod mlađih odraslih koji su igrali strateške igre.
Sudionici su prijavili svoje igračke navike i uključili detalje poput koliko često igraju digitalne igre. Izvor:Canva
Istraživači su za studiju analizirali podatke 482 sudionika. Većina sudionika (297) bile su žene. Dob sudionika bila je od 18 do 81 godine, a znanstvenici su ih svrstali ili u skupinu mlađih odraslih (u dobi od 18 do 30 godina) ili u skupinu starijih (u dobi od 60 do 81 godine).
Sudionici su prijavili svoje igračke navike i uključili detalje poput koliko često igraju digitalne igre, vrstu igara i koliko su vremena proveli igrajući. Istraživači su prebrojali sve digitalne igre, uključujući arkadne igre, igre na računalu, konzole i mobilne aplikacije.
Još jedan čimbenik o kojem su sudionici morali izvijestiti je kada su počeli igrati videoigre, primjerice tijekom prošle godine, desetljeća itd.
Koje vrste digitalnih igara poboljšavaju pamćenje?
Budući da starenje negativno utječe na radnu memoriju, znanstvenici su željeli ispitati jesu li određene vrste igrica povezane s poboljšanjem memorije kod mlađih i starijih osoba.
Pročitaj više:
Mlađe odrasle osobe koje su igrale strateške igre pokazale su veći kapacitet radne memorije u usporedbi s mladima koji su igrali akcijske igre.
Ovo je iznenadilo istraživače jer prethodna istraživanja pokazuju da je “igranje akcijskih igrica povezano sa superiornom izvedbom u različitim mjerama pažnje, percepcije i izvršne funkcije”, napisali su autori studije.
Raščlanjivanje elemenata u igrama kako bi se vidjelo imaju li čisto akcijske ili strateške elemente pokazalo je da su strateške igre imale prednost u pogledu radnog pamćenja kod mlađih odraslih osoba.
“Zagonetke za starije osobe imale su iznenađujuću sposobnost podržavanja mentalnih mogućnosti do te mjere da su razine pamćenja i koncentracije bile iste kao kod 20-godišnjaka koji nisu igrali zagonetke”, istaknuo je glavni autor studije dr. Joe Cutting.
Rezultati analize podataka pokazali su da su starije osobe koje su izjavile da rješavaju digitalne zagonetke imale veći kapacitet radne memorije od starijih osoba koje su igrale ili druge vrste igrica ili ih uopće nisu igrale.
Pročitaj više:
Istraživanje je također pokazalo da starije osobe koje igraju digitalne slagalice mogu ignorirati distrakcije bolje od ostalih starijih osoba.
“Ovo je vrlo zanimljiva studija jer je promatrala učinke različitih vrsta videoigara, uključujući slagalice, strategije i akcije, na radnu memoriju”, rekao je gerijatrijski psihijatar dr. Rehan Aziz.
“Radna memorija je jedan od naših najsloženijih memorijskih sustava. Koristimo ga kada koristimo sjećanja ili iskustva koja držimo u svojim glavama za svakodnevne zadatke, poput mentalne matematike, praćenja uputa, rješavanja problema, učenja i drugih stvari”, objasnio je.
Upečatljiv aspekt ove studije bilo je njezino otkriće da je među starijim osobama postojao veći kapacitet radne memorije kod ljudi koji su igrali igrice, ali ne i strateške ili akcijske igre, u usporedbi s ljudima koji nisu igrali nikakve videoigre, piše MNT.
Dr. Aziz preporučuje aerobne vježbe, održavanje društvenih veza i aktivnosti koje stimuliraju mozak (kao što su sudoku, križaljke i čitanje) za starije osobe zabrinute zbog gubitka pamćenja.
