Neliječeni gastritis može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema

Gastritis je upala želučane sluznice, a najčešće se javlja kao bol u gornjem dijelu trbuha ili osjećaj težine u želucu, uz mučninu i povraćanje.

Iako smo skloni gastritisom nazvati svaku bol u gornjem dijelu želuca, riječ je o posebnom stanju čija se dijagnoza potvrđuje histološkim pregledom tkiva.

U slučaju bolova u gornjem dijelu trbuha, nadutosti i promjena u stolici, svakako se posavjetujte s liječnikom radi postavljanja pravodobne dijagnoze.

A za nju je potrebna endoskopska pretraga želuca (gastroskopijom), točnije zahvat tijekom kojega se tanka cjevčica s kamerom na vrhu uvodi kroz usta do želuca radi detaljnog pregleda sluznice, prenosi Hina. U istom pregledu uzima se uzorak za patološku analizu, radi potvrde dijagnoze.

 

Postoji li sumnja u infekciju s Helicobacter pylori, provode se ureaza izdisajni test, test dokaza antigena H. pylori u stolici te serološki testovi (testovi dokaza protutijela protiv H. pylori). Gastritis se ne može dokazati ultrazvukom niti rendgenom abdomena.

Neliječeni gastritis povezan je s brojnim komplikacijama. Može prouzročiti anemiju, čir na želucu pa čak i rak želuca.

Zašto nastaje?

Više je uzročnika i tipova gastritisa, a Helicobacter pylori najčešći je uzročnik bakterijskog gastritisa. Ta se bakterija prenosi feko-oralnim putem, a može preživjeti u izrazito kiselim uvjetima želučane sluznice.

H. pylori “zakopa” se između stanica sluznice te luči enzim ureazu koji razgrađuje želučane sokove (inače glavni obrambeni mehanizam želuca) stvarajući manje kiseli medij te toksine koji mogu direktno dovesti do oštećenja sluznice. Dok je tako “ukopana”, ubrzano se razmnožava i prekriva sluznicu. Nakon što stvori štetu na sluznici, otvoren je put daljnjem oštećivanju tkiva želučanom kiselinom i nastanku čira na želucu.

Oko 65 posto stanovništva u Hrvatskoj u dobi između 20 – 70 godina zaraženo je ovom bakterijom, no mnogi to ni ne znaju jer ne razviju svi zaraženi punu kliničku sliku.

Kronični i akutni gastritis

Kronični se gastritis javlja godinama, karakterizira ga tupa bol i treba dulje vremena da se izliječi. Uzročnici mogu biti protutijela koja napadaju sluznicu želuca, helicobacter bakterija, konzumacije nekih lijekova ili alkohola. Može nastati i degeneracijom stijenke želuca zbog starosti ili dugotrajnom iritacijom sluznice zbog povrata žuči u želudac.

Autoimuni atrofični gastritis – nastaje kada je sluznica želuca napadnuta protutijelima zbog čega se istanji i gubi sposobnost lučenja kiseline i raznih enzima. Često se javlja kod starijih osoba, a ugroženi su i onkološki bolesnici kojima je zbog karcinoma uklonjen dio želuca. Kao posljedica javlja se perniciozna anemija jer dolazi do slabe apsorpcije vitamina B12 iz hrane.

Menetrierova bolest pripada skupini hiperplastičnih gastropatija, s difuznim velikim zadebljanjem želučane sluznice. Zadebljanja sluznice imaju široke nabore debljine prsta. Kao posljedica javlja se gubitak proteina iz želuca i hipoproteinemija, a oko deset posto ljudi s ovom bolešću dobije rak želuca.

S druge strane, akutni gastritis nastaje naglo i liječi se brzo. Povezan je sa stresom, nekom drugom bolešću (zatajenje bubrega, jetre, opekline, sepsa) ili povredom. Faktori rizika i ovdje su uzimanje nesteroidnih protuupalnih lijekova, poput acetilsalicilne kiseline, uzimanje veće količine alkoholnih pića ili jaki fiziološki stres kao što je velika operacija ili ozljeda.

Simptomi akutnog gastritisa su – gubitak apetita, tamna stolica, mučnina i povraćanje. Ponekad se akutni gastritis može izliječiti odgovarajućom prehranom i izbacivanjem alkohola, bez dodatnih lijekova.

Terapija

Liječenje gastritisa ovisi o uzročniku. Ako se potvrdi da je gastritis uzrokovan čestim uzimanjem analgetika, drugih lijekova ili alkohola, dovoljno je promijeniti štetne navike kako bi simptomi nestali. Gastritis uzrokovan infekcijom H. pylori liječi se antibioticima.

Oboljelima se savjetuje izbjegavati masnu hranu (crveno meso, sir, maslac, prženu hranu) te jesti više manjih obroka (četiri do pet puta dnevno). Hranu treba dobro prožvakati te je konzumirati mlaku, ne prevruću. Preporuka je konzumirati kuhanu, krutu hranu.

Probiotici iz roda Lactobacillus i Bifidobacterium korisni su u sprječavanju simptoma. Kao izvor probiotika se može koristiti jogurt te suplementi. Kao izvori proteina dobar su izvor bijelo meso, nemasno crveno meso i riba te plodovi mora.

Uz izbjegavanje mlijeka, preporučuje se i izbjegavanje čokolade i slatkiša, luka, mentola, kave, gaziranih pića i žestica, voćnih sokova od agruma, voća na prazan želudac, kao i nekih oblika povrća (brokule, cvjetače, prokulice, graha, kupusa, krastavaca i paprike).