Kombinacija zdravih životnih navika, poput redovite tjelesne aktivnosti, može značajno pridonijeti duljem i kvalitetnijem životu. Ipak, dugo nije bilo sasvim jasno koje su vrste kretanja najkorisnije za dugovječnost.
Nova studija objavljena u časopisu BMJ Medicine donosi zanimljiv zaključak: raznolikost tjelesnih aktivnosti mogla bi biti ključ dugog života. Dosadašnja istraživanja već su pokazala da zdrava prehrana, nepušenje, kvalitetan san, upravljanje stresom i redovito kretanje pomažu u prevenciji kroničnih bolesti i produljenju života.
No pitanje koje često zbunjuje jest — koje su aktivnosti najbolje?
Brojna istraživanja pokazuju da se većina kroničnih bolesti može spriječiti usvajanjem zdravog načina života. Izvor:Canva
Koje su aktivnosti proučavane?
Znanstvenici su analizirali podatke iz dviju velikih dugogodišnjih studija — Nurses’ Health Study i Health Professionals Follow-Up Study — koje su obuhvatile više od 173.000 sudionika. U ovoj analizi korišteni su podaci više od 111.000 osoba praćenih kroz razdoblje dulje od 30 godina.
Sudionici su redovito izvještavali o svojim navikama kretanja, uključujući:
- kardio aktivnosti poput hodanja, trčanja, vožnje bicikla, veslanja, tenisa i plivanja
- laganije vježbe kao što su joga, istezanje i vježbe oblikovanja
- trening snage i otpora
- intenzivne kućanske i vanjske aktivnosti, poput košnje trave
- umjerene i zahtjevne vrtne poslove, uključujući kopanje i cijepanje drva
Yang Hu, znanstvenik s Odjela za nutricionizam na Harvard T.H. Chan School of Public Health i glavni autor studije, objasnio je da su se odlučili baviti ovom temom jer je tjelesna aktivnost promjenjiv čimbenik koji može spriječiti preranu smrt.
„Za razliku od genetike, koju ne možemo promijeniti, ljudi mogu odlučiti više se kretati kako bi spriječili bolesti i živjeli dulje. Brojna istraživanja pokazuju da se većina kroničnih bolesti može spriječiti usvajanjem zdravog načina života. Kao javnozdravstveni istraživači, naša je misija pronaći načine kako poboljšati kvalitetu života i produljiti ga.“
Pročitaj više:
Više vježbanja ne znači nužno i više koristi
Rezultati su pokazali da je ukupna razina tjelesne aktivnosti, kao i većina pojedinačnih aktivnosti (uz iznimku plivanja), povezana s manjim rizikom od smrti iz bilo kojeg uzroka. Međutim, koristi nisu rasle beskonačno. Nakon određene količine tjelovježbe, dodatni sati nisu donosili dodatnu zaštitu. Drugim riječima — više nije uvijek bolje. Kada se dosegne optimalna razina aktivnosti, daljnje povećanje ne donosi proporcionalne zdravstvene koristi.
Raznolikost aktivnosti smanjuje rizik od smrti
Najzanimljiviji nalaz studije bio je da su osobe koje su se bavile različitim vrstama tjelesne aktivnosti imale značajno manji rizik od prerane smrti, navodi Medical News Today
Sudionici s najvećom raznolikošću aktivnosti imali su:
- 19 % manji rizik smrti od svih uzroka
- 13–14 % manji rizik smrti od srčanih bolesti, respiratornih bolesti, raka i drugih uzroka
To sugerira da kombiniranje različitih oblika kretanja, čak i uz istu ukupnu količinu vježbanja — donosi dodatne koristi za dugovječnost.
Pročitaj više:
Raznolikost je jednako važna kao i količina
Zeeshan Khan, specijalist gerijatrije, istaknuo je da ga rezultati studije kao liječnika posebno raduju jer potvrđuju dugogodišnje savjete koje daje pacijentima.
„Već godinama govorimo pacijentima da tjelesna aktivnost produljuje život. Ova studija donosi snažne dugoročne podatke i dodaje novu, iznimno važnu dimenziju toj poruci — raznolikost je jednako važna kao i količina.“
„Ako netko ne može trčati, u redu — postoje vježbe na stolici ili plivanje. Ova studija omogućuje da razgovor između liječnika i pacijenta postane suradnja, a ne jednostrana ‘receptura’ za vježbanje.“
Iako su sudionici studije praćeni od srednje životne dobi, Khan smatra da bi sljedeći korak trebao biti fokus na starije osobe. Buduća istraživanja mogla bi pomoći u definiranju idealne kombinacije aktivnosti koji bi uključivao aerobne vježbe, trening snage te vježbe ravnoteže i fleksibilnosti poput joge ili tai chi-ja.
