Što je “drugi mozak” u crijevima i kakve veze ima sa zatvorom?

Zatvor i bolovi u trbuhu često se javljaju istodobno, no znanstvenici još uvijek ne razumiju u potpunosti kako živčani sustav usklađuje kretanje sadržaja kroz crijeva s osjećajem nelagode ili boli. Novo istraživanje provedeno na miševima donosi važan korak prema boljem razumijevanju tog procesa.

Otkrivena skupina neurona u crijevima

U istraživanju su znanstvenici identificirali skupinu neurona u debelom crijevu koja bi mogla imati dvostruku ulogu – sudjelovati u pokretanju sadržaja kroz crijeva, ali i u prijenosu signala povezanih s boli i nelagodom.

Ti neuroni povezani su s genom Pdyn, koji kodira protein prodinorfin, a nalaze se unutar enteričkog živčanog sustava, poznatog i kao „drugi mozak” crijeva. Enterički živčani sustav čini složena mreža živčanih stanica koja samostalno regulira probavu i koordinira kontrakcije mišića potrebne za prolazak sadržaja kroz probavni sustav.

Ranija istraživanja pokazala su da ovaj sustav može prepoznati različite podražaje iz crijeva, no funkcija brojnih neurona još uvijek nije u potpunosti razjašnjena.

Što su pokazali pokusi?

Kako bi ispitali ulogu ovih neurona, istraživači su ih aktivirali pomoću svjetlosti u genetski modificiranih miševa. U pokusima provedenima na izoliranom debelom crijevu aktivacija neurona potaknula je pomicanje fekalnog sadržaja prema naprijed, što upućuje na njihovu važnu ulogu u pokretljivosti crijeva.

Budući da je debelo crijevo bilo odvojeno od mozga i ostatka živčanog sustava, znanstvenici su mogli promatrati što enterički živčani sustav može učiniti samostalno, bez utjecaja drugih živčanih signala.

 

Zašto su rezultati važni?

Kada su isti neuroni aktivirani kod živih miševa, nije došlo do povećanja količine izlučene stolice. Istraživači navode, kako to pokazuje da rad crijeva ne ovisi samo o enteričkom živčanom sustavu, već i o signalima koji dolaze iz mozga i drugih dijelova živčanog sustava.

Iako su potrebna dodatna istraživanja, autori smatraju da bi ovo otkriće moglo pridonijeti boljem razumijevanju zatvora, bolova u trbuhu i drugih poremećaja probavnog sustava te u budućnosti pomoći u razvoju ciljanijih terapija.

Neuroni bi mogli biti povezani i s osjećajem boli

Iako aktivacija neurona nije povećala količinu izlučene stolice kod živih miševa, izazvala je ponašanja koja se povezuju s boli i nelagodom, poput ukočenosti tijela i stezanja područja oko očiju. To upućuje na mogućnost da ovi neuroni, osim što sudjeluju u regulaciji pokretljivosti crijeva, imaju važnu ulogu i u prijenosu osjeta iz probavnog sustava.

Ipak, istraživači naglašavaju da još uvijek nije poznato uzrokuju li ovi neuroni izravno bol niti kako su njihove dvije moguće funkcije – regulacija pokretljivosti crijeva i prijenos osjeta – međusobno povezane, navodi ScienceAlert.

Potencijal za razvoj novih terapija

Znanstvenici su također otkrili da ovi neuroni imaju obilježja koja upućuju na to da bi mogli reagirati na upalne procese u crijevima, no tu pretpostavku tek treba potvrditi daljnjim istraživanjima.

Slični neuroni pronađeni su i u ljudskom probavnom sustavu, ali još nije poznato imaju li istu ulogu kao kod miševa. Ako buduća istraživanja to potvrde, ovo bi otkriće moglo pridonijeti boljem razumijevanju kroničnog zatvora, sindroma iritabilnog crijeva i drugih poremećaja probavnog sustava te otvoriti mogućnost razvoja novih, ciljanih terapija.

Autori ističu da rezultate treba tumačiti s oprezom jer istraživanje još nije prošlo postupak stručne recenzije, zbog čega će njegove zaključke trebati potvrditi dodatna istraživanja.