Klimatske promjene posljednjih godina sve češće uzrokuju ekstremne vremenske pojave, među kojima se ističe i fenomen toplinske kupole. Toplinska kupola nastaje kada se iznad određenog područja zadrži snažno područje visokog tlaka zraka koje poput poklopca zadržava vrući zrak pri tlu i sprječava njegovo hlađenje. Zbog klimatskih promjena atmosfera se dodatno zagrijava, pa toplinski valovi postaju intenzivniji, dugotrajniji i učestaliji. Stručnjaci upozoravaju da će, s daljnjim porastom globalne temperature, toplinske kupole postajati sve češće i donositi sve izraženije ekstremne vrućine.
Izvor: Envato
Što je toplinska kupola i kako nastaje?
Toplinska kupola meteorološki je fenomen koji nastaje kada se iznad velikog područja zadrži snažno područje visokog tlaka zraka. Ono djeluje poput poklopca koji zadržava vrući zrak pri tlu, sprječava njegovo hlađenje i uzrokuje nagli porast temperature. Takvi uvjeti mogu potrajati danima, pa čak i tjednima, zahvaćajući velika područja te povećavajući rizik od suša, požara i zdravstvenih problema.
Do toplinske kupole dolazi zbog promjena u strujanju zraka i zagrijavanja atmosfere, pri čemu važnu ulogu imaju i klimatske promjene. Više temperature oceana i zraka pogoduju stvaranju dugotrajnih područja visokog tlaka, zbog čega toplinske kupole postaju sve češće, intenzivnije i dugotrajnije.
Kako se toplinska kupola kreće?
Toplinske kupole najčešće se kreću vrlo sporo ili ostaju gotovo nepomične iznad istog područja, zbog čega ekstremne vrućine mogu potrajati danima ili čak tjednima. Njihovo kretanje ponajprije ovisi o strujanju zraka u višim slojevima atmosfere, osobito o mlaznoj struji. Kada se promijeni raspored visokog tlaka ili mlazna struja oslabi, toplinska kupola postupno slabi i nestaje, omogućujući prodor svježijeg zraka i pad temperatura, piše National Geographic.
Pročitaj više:
Jesu li toplinske kupole opasne?
Toplinske kupole mogu predstavljati ozbiljan rizik za ljude, životinje i poljoprivredu jer uzrokuju dugotrajne ekstremne vrućine, pri čemu visoke temperature često ne popuštaju ni tijekom noći. Posebno su ugroženi djeca, starije osobe i kronični bolesnici. Dugotrajna izloženost visokim temperaturama može dovesti do toplinske iscrpljenosti, sunčanice i toplinskog udara, stoga je tijekom razdoblja ekstremnih vrućina važno izbjegavati boravak na suncu, unositi dovoljno tekućine i pratiti preporuke nadležnih službi.
Tko je najugroženiji tijekom toplinske kupole?
Iako ekstremne vrućine mogu utjecati na svakoga, određene skupine ljudi izložene su znatno većem riziku. To su prije svega starije osobe, mala djeca, trudnice te osobe koje boluju od kroničnih bolesti, poput srčanih i krvožilnih bolesti ili pretilosti. Veći rizik imaju i ljudi koji rade ili borave na otvorenom, kao i oni koji nemaju pristup klimatiziranom prostoru ili dovoljno pitke vode.
Pojedini lijekovi također mogu otežati regulaciju tjelesne temperature i povećati opasnost od toplinske iscrpljenosti ili toplinskog udara. Tijekom razdoblja ekstremnih vrućina preporučuje se izbjegavati boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, redovito piti tekućinu i boraviti u rashlađenim prostorima kad god je to moguće.
Pročitaj više:
Kako se zaštititi tijekom toplinske kupole?
Tijekom toplinske kupole važno je što više vremena provoditi u rashlađenim prostorima te izbjegavati boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana. Preporučuje se nositi laganu i prozračnu odjeću, redovito piti dovoljno tekućine te, ako je moguće, boraviti u hladu ili klimatiziranim prostorima.
Fizičke aktivnosti i obavljanje zahtjevnijih poslova najbolje je odgoditi za jutarnje ili večernje sate. Također, potrebno je obratiti pozornost na znakove toplinske iscrpljenosti, poput vrtoglavice, mučnine, izrazitog umora i jake žeđi. U slučaju visoke tjelesne temperature, zbunjenosti ili gubitka svijesti, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Kako klimatske promjene povećavaju učestalost i trajanje toplinskih kupola, prilagodba ekstremnim vrućinama i pridržavanje preporuka stručnjaka postaju sve važniji za očuvanje zdravlja.
