Žensko tijelo prolazi kroz razne fizičke promjene tijekom trudnoće, uključujući dodatnu količinu krvi u tijelu, brži rad srca, pojačan rad bubrega, dublje disanje i promjene u probavnom traktu koje mogu uzrokovati žgaravicu, mučninu ili povraćanje, ali i promjene u mozgu.
Za većinu promjena uzrok su hormoni trudnoće kao što su estrogen, progesteron i humani korionski gonadotropin. Prethodna istraživanja pokazuju kako hormoni trudnoće također mogu uzrokovati promjene u mozgu.
Znanstvenici sa Sveučilišta California Santa Barbara sada su po prvi put pokazali kako hormonske promjene mijenjaju mozak tijekom trudnoće, uključujući promjene u količini bijele i sive tvari u mozgu, a studiju su objavili u časopisu Nature Neuroscience.
Precizno snimanje otkriva ključne promjene u trudnoći. Izvor: Pexels
U ovom istraživanju, znanstvenici su pratili 38-godišnju ženu, pri čemu su napravili 26 magnetskih rezonanci (MRI) i uzeli uzorke krvi, počevši 3 tjedna prije začeća pa sve do 2 godine nakon poroda.
“Mozak jest endokrini organ, a spolni hormoni su snažni neuromodulatori”, objašnjava Emily Jacobs, glavna autorica ovog istraživanja.
“No, velik dio tog znanja dolazi iz studija provedenih na životinjama. Istraživanja na ljudima obično se oslanjaju na oslikavanje mozga i endokrine procjene koje su prikupljene od skupina ljudi promatranih u jednom trenutku. Ali takva vrsta pristupa grupnog prosjeka ne može nam reći ništa o tome kako se mozak mijenja iz dana u dan ili iz tjedna u tjedan, dok se hormoni mijenjaju”, ističe.
“U laboratoriju koristimo precizne metode snimanja kako bismo razumjeli kako mozak reagira na glavne neuroendokrine prijelaze – cirkadijalni ciklus, menstrualni ciklus, menopauzu, a sada i na jedan od najvećih neuroendokrinih prijelaza koje čovjek može iskusiti, trudnoću”, kaže Jacobs.
Volumen sive tvari smanjuje se tijekom trudnoće. Izvor: Canva
Smanjenje sive tvari tijekom trudnoće: Je li to doista loša stvar?
Nakon MRI analize, kao najuočljivija promjena u mozgu sudionice studije tijekom trudnoće pokazalo se smanjenje volumena kortikalne sive tvari, koje se zadržalo i nakon poroda.
Većina vanjskog sloja mozga sastoji se od sive tvari, koja kao glavnu zadaću ima obradu informacija u mozgu i pomoć u kontroli misli, emocija, pamćenja i pokreta mišića.
“Ponekad se ljudi naježe kada čuju da se volumen sive tvari smanjuje tijekom trudnoće, ali to vjerojatno nije loša stvar. Ova promjena odražava ‘fino podešavanje’ neuronskih krugova, slično kortikalnom stanjivanju koje se događa tijekom puberteta. U oba slučaja ovaj adaptivni proces omogućuje mozgu da se više specijalizira”, naglašava Jacobs.
Pročitajte više:
Povećanje bijele tvari u mozgu tijekom trudnoće
Osim toga, znanstvenici su otkrili značajna povećanja bijele tvari smještene dublje u mozgu, za koju su otkrili kako doseže vrhunac u drugom tromjesečju i vraća se na normalne razine prije trudnoće oko vremena rođenja.
Otprilike 60 % mozga sastoji se od bijele tvari koja povezuje različite dijelove mozga kako bi olakšala komunikaciju za fokusiranje, učenje i ravnotežu tijekom kretanja, navodi Medical News Today.
“Ima toliko toga o neurobiologiji trudnoće što još ne razumijemo”, kaže Jacobs. “Ne zato što su žene previše komplicirane, ili trudnoća neka zamršena zagonetka, već nusprodukt činjenice kako biomedicinske znanosti često ignoriraju zdravlje žena. U 2024. se sad prvi put razmatra ova fascinantna neurobiološka tranzicija, a naše neznanje ima posljedice.”
“Znanstvenici nemaju podatke koji su nam potrebni za predviđanje postporođajne depresije prije nego što se manifestira, nemamo podatke koji su nam potrebni kako bismo razumjeli učinke preeklampsije na zdravlje mozga u kasnijoj životnoj dobi”, nastavlja.
“Potrebni su nam bolji podaci. Žene su polovica stanovništva, ali samo [otprilike] 10 % proračuna NIH-a [Nacionalni instituti za zdravstvo] ide za stanja koja prvenstveno utječu na žene. Od 50.000 članaka o snimanju ljudskog mozga objavljenih u posljednjih 30 godina, manje od pola posto fokusira se na zdravstvene čimbenike jedinstvene za žene. Dakle, kada govorimo o ‘znanstvenom korpusu znanja’, razmislimo čijem tijelu ono služi?”
