Ponekad su napadi panike neizbježni, ali stručnjaci kažu kako postoje neki mehanizmi za suočavanje s kojima možete ublažiti situaciju.
Napad panike iznenadan je osjećaj straha ili užasa koji se pojavljuje niotkuda i često je popraćen ubrzanim lupanjem srca, otežanim disanjem i paralizirajućim užasom.
Te epizode obično dosegnu vrhunac nakon nekoliko minuta ili ukupno traju kratko vrijeme.
Stručnjaci preporučuju pacijentima promjenu načina kako gledaju na paniku i tjeskobu, te da se umjesto toga usredotoče na korisne, dokazane metode suočavanja koje mogu umanjiti ili odvratiti pažnju od simptoma napadaja panike.
Početna točka za napad panike razlikuje se za svakoga.
Kod nekih osoba početna točka može biti strašna misao ili briga praćena napadom fizičkih simptoma, a zatim se te strašne misli pojačaju i pogoršaju, za druge bi osjećaj ubrzanog rada srca ili stezanja u prsima mogao biti ono što pokreće panično razmišljanje: Što nije u redu? Što mi se događa?
Pročitaj više:
Kada napad panike započne, um i tijelo opažaju prijetnju i reagiraju na način kako bi joj se suprotstavili. Ova reakcija na stres ista je stvar koju doživljavate kada bježite od opasnosti ili se branite.
Iako se napadaji panike događaju kada nema neposredne prijetnje, vaše tijelo vjeruje kako postoji i radi ono za što je dizajnirano.
Napadi panike su odgovor na prijetnju
Napad panike je iznenadan, preplavljujući osjećaj straha koji se pojavljuje niotkuda. Može biti popraćeno lupanjem srca, otežanim disanjem i paralizirajućim terorom.
Također možete osjetiti znojenje, drhtanje, stezanje u prsima, hiperventilaciju, povišenu tjelesnu temperaturu i osjećaj da će se dogoditi nešto grozno.
Osoba također može vjerovati kako ima srčani udar ili umire.
Napadaji panike mogu se pojaviti uz druga stanja mentalnog zdravlja, uključujući anksioznost, poremećaje raspoloženja i poremećaje ovisnosti o supstancama.
Napadaji panike događaju se iznenada bez vidljivog uzroka ili okidača. Ove epizode obično dosegnu vrhunac unutar nekoliko minuta i traju samo kratko vrijeme (oko 15 do 20 minuta), navodi Health.
"Napadaji panike najčešće se javljaju kada počnemo pretjerano generalizirati ono što se smatra prijetnjom ili nemamo vještine nositi se s onim o čemu razmišljamo ili osjećamo." Scuilli.
Osoba može vjerovati kako ima srčani udar ili umire. Izvor: Pexels
Nekoliko je čimbenika koji mogu povećati rizik od napadaja panike; uključujući genetiku, bliske rođake koji doživljavaju napadaje panike, stanja mentalnog zdravlja kao što su anksioznost ili PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) i prekomjerna konzumacija kofeina.
“Napadaji panike mogu se pojaviti zbog kroničnog stresa, tjeskobe, specifičnih fobija ili okidača iz okoline ili situacije, ali okidač nije uvijek očit“, objašnjava doktorica Stephanie Carnes.
Pokušaj sprječavanja napadaja panike možda neće pomoći.
Prakticiranje svjesnosti, bavljenje kognitivno-bihevioralnom terapijom (KBT) i imanje razumijevanja za sebe mogu pomoći u kontroli onoga o čemu ćete sljedeće razmišljati.
Iako ne možete zaustaviti automatske misli koje mogu pokrenuti napad panike, možete promijeniti tijek svojih misli kako biste spriječili potpuni panični napad, ističu stručnjaci.
Ali, ako već eskalira u napad panike, te strategije neće uspjeti jer je vaše tijelo preduboko u reakciji borbe ili bijega.
“Tada su učinkovitije strategije koje se temelje na tijelu kao što je duboko disanje, konkretno usporavanje disanja, odvraćanje pažnje intenzivnim osjetima kao korištenje hladne terapije, kiselih slatkiša ili stvarno privlačne emisije, pjesme ili podcasti”, predlažu psiholozi.
Pročitaj više:
Što stručnjaci preporučuju tijekom napadaja panike?
Napadaj panike može biti nadmoćan i ostaviti vas u nedoumici kako upravljati intenzivnim emocijama i fizičkim osjećajima koje doživljavate.
Stručnjaci predlažu da pronađete miran prostor gdje se nećete osjećati preopterećeno i gdje se možete usredotočiti na duboko disanje, vježbe uzemljenja i progresivno opuštanje mišića kako biste smirili svoje tijelo.
Specijalistica za stanja anksioznosti i stresa dr. Sciulli predlaže duboko disanje čim primijetite ubrzane otkucaje srca i preusmjeravanje uznemirujućih misli. “Veliki sam obožavatelj korištenja glazbe, podcasta i tjelesne aktivnosti… za preusmjeravanje pažnje. Treba stvoriti navike koje podržavaju zdrav živčani sustav i minimiziraju buduće napade panike.”
Osvjestite što vas umiruje, u trenutku napada panike ta emocija koja vas umiruje je najkorisnija. Izvor:Canva
Napadi panike obično ne traju dugo, pa za neke ključ može biti pronalaženje tehnika koje omogućuju ponovno povezivanje sa svojim fizičkim tijelom.
Jedna od najuspješnijih tehnika je tehnika 5-4-3-2-1. Ovo uključuje imenovanje pet stvari koje možete vidjeti, četiri stvari koje možete čuti, tri stvari koje možete osjetiti, dvije stvari koje možete namirisati i jednu stvar koju možete okusiti.
“Drastično šokiranje našeg tijela intenzivnom promjenom osjeta, na primjer stajanjem pod hladnim tušem, može biti od velike pomoći za skretanje misli s onoga na čemu smo zapeli”, sugeriraju terapeuti.
Usred napadaja panike može biti teško razaznati trebate li hitnu medicinsku pomoć ili imate napadaj panike.
Čak i kada znate simptome napadaja panike, bilo bi mudro posjetiti liječnika radi procjene.
Većina strategija za prevenciju i suočavanje s napadajima panike najbolje se uči u terapeutskom odnosu punom povjerenja. Izvor:Pexels
Liječnici preporučuju svima koji imaju problema sa srcem, krvnim tlakom ili poviješću moždanog udara neka budu oprezni i nazovu hitnu pomoć ako nisu sigurni u svoje simptome.
Većina strategija za prevenciju i suočavanje s napadajima panike najbolje se uči u terapeutskom odnosu punom povjerenja. Istražite svoja iskustva koja bi mogla utjecati na napade panike, otklonite okidače i radite na učinkovitim vještinama suočavanja, uz pomoć ovlaštenog terapeuta.
Radite na učinkovitim vještinama suočavanja, uz pomoć ovlaštenog terapeuta. Izvor: Pexels
Ako netko koga poznajete ima napadaj panike, može postati vrlo tjeskoban i neće jasno razmišljati. Ali postoje stvari koje možete učiniti kako biste im pomogli, savjetuje Lancaster General Health:
- ostanite uz osobu i ostanite mirni
- premjestite osobu na mirno mjesto
- pitajte što joj treba
- razgovarajte kratkim, jednostavnim rečenicama
- budite predvidljivi i izbjegavajte iznenađenja
- pomozite osobi da se usredotoči – zamolite neka ponovi jednostavan, fizički zadatak poput podizanja ruku iznad glave
- pomozite joj usporiti disanje, dišući s njom ili polako brojeći do 10
- trebate znati što reći.
Kada osoba ima napadaj panike, korisno će biti reći nešto poput:
“Možeš ovo prebroditi.”
“Ponosan sam na tebe. Dobar posao.”
“Reci mi što ti sada treba.”
“Koncentrirajte se na svoje disanje.”
“Ono što osjećaš je zastrašujuće, ali nije opasno.”
Kada osoba ima napadaje panike, to pogađa cijelu obitelj. Ako netko u vašoj obitelji ima napadaje panike, možete se osjećati frustrirano, premoreno ili društveno izolirano. Ovi su osjećaji uobičajeni. Obiteljska terapija, vrsta savjetovanja koja uključuje cijelu obitelj, može pomoći.
