Nekada simbol ljepote i pripreme za ljeto, solariji se danas nalaze među dokazanim uzročnicima raka.
Prekretnica se dogodila 2009. godine kada je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) nakon analize više od 20 epidemioloških istraživanja, uređaje za umjetno tamnjenje svrstala u 1. skupinu karcinogena, kategoriju u kojoj se nalaze tvari i čimbenici za koje postoje dovoljni dokazi da uzrokuju rak. U istoj su skupini, među ostalim, duhanski dim i azbest.
Izvor:Unsplash
Jedan od ključnih razloga za takvu odluku bila je meta-analiza koja je pokazala da osobe koje počnu koristiti solarij prije 30. godine života imaju oko 75 posto veći rizik razvoja melanoma, najagresivnijeg oblika raka kože. Kasnija istraživanja potvrdila su da se povećani rizik ne odnosi samo na melanom nego i na planocelularni karcinom kože, a vjerojatno i na bazocelularni karcinom.
Unatoč tome, milijuni ljudi i dalje koriste solarije, često vjerujući da su sigurniji od prirodnog sunčanja.
Preplanula put desetljećima je bila sinonim za zdravlje, mladost i privlačnost. Od modnih časopisa do društvenih mreža, tamniji ten često se prikazuje kao poželjan izgled, a solariji kao brz i kontroliran način njegova postizanja. Međutim, posljednjih dvadesetak godina znanstveni dokazi potpuno su promijenili pogled na umjetno tamnjenje. Dermatolozi danas više ne raspravljaju o tome povećava li solarij rizik od raka kože – nego koliko ga povećava i tko je posebno ugrožen.
Izvor: Pexels
Zašto je umjetno UV zračenje opasno?
Dermatolozi upozoravaju da je preplanulost obrambena reakcija kože na ultraljubičasto zračenje. Kada UV zrake oštete DNK u stanicama kože, melanociti počinju stvarati više melanina, pigmenta koji pomaže ublažiti daljnja oštećenja. Tamnjenje kože stoga nije dokaz da je ona postala zdravija ili otpornija, nego pokazatelj da je već bila izložena štetnom djelovanju UV zračenja.
Mnogi korisnici solarija vjeruju da je umjetno tamnjenje sigurnije od sunčanja jer mogu kontrolirati trajanje izlaganja. No, biologija kože govori drukčije.
Solariji emitiraju ultraljubičasto zračenje, ponajprije UVA zrake, koje prodiru duboko u kožu. Iako rjeđe uzrokuju crvenilo i opekline nego UVB zrake, mogu izazvati oštećenja DNA u stanicama kože. Organizam velik dio tih oštećenja uspije popraviti, ali neka ostaju trajno zabilježena u genetskom materijalu. Tijekom godina takve se mutacije nakupljaju i mogu potaknuti razvoj raka.
Novo istraživanje objavljeno krajem 2025. u časopisu Science Advances dodatno je rasvijetlilo kako solariji oštećuju kožu, prenosi Hina. Znanstvenici sa Sveučilišta Northwestern i Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu analizirali su melanocite – stanice iz kojih nastaje melanom te utvrdili da su osobe koje su redovito koristile solarij imale znatno veći broj mutacija od osoba koje ga nikada nisu koristile. Mutacije su pronađene čak i na dijelovima tijela koji su inače malo izloženi prirodnom suncu, što upućuje na to da umjetno UV zračenje može izazvati raširenija oštećenja kože nego što se ranije pretpostavljalo.
Pročitaj više:
Više od 80 posto melanoma povezano je s UV zračenjem
Osim toga, analiza Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), objavljena 2025. godine, procjenjuje da je 83 posto svih novih slučajeva melanoma dijagnosticiranih u svijetu 2022. bilo povezano s izloženošću ultraljubičastom zračenju.
To znači da je od oko 332.000 novooboljelih čak približno 267.000 slučajeva bilo posljedica UV zračenja iz prirodnih ili umjetnih izvora. Iako najveći dio tog opterećenja otpada na sunčevo zračenje, solariji su uzrok koji se mogao izbjeći.
Dermatolozi posebno upozoravaju na korištenje solarija u mlađoj životnoj dobi. Razlog nije samo to što mladi imaju više vremena da se posljedice oštećenja razviju, nego i činjenica da se šteta uzrokovana ultraljubičastim zračenjem nakuplja tijekom života. Svako novo izlaganje UV zrakama može uzrokovati dodatna oštećenja DNK u stanicama kože, a s vremenom se povećava i vjerojatnost nastanka mutacija koje mogu dovesti do razvoja raka.
Zbog toga su mnoge države zabranile korištenje solarija osobama mlađima od 18 godina. Takve zabrane postoje u brojnim europskim zemljama, Australiji, Novom Zelandu, Kanadi te u dijelu saveznih država SAD-a. U Hrvatskoj trenutno ne postoji zakonska zabrana koja bi maloljetnicima mlađima od 18 godina zabranjivala korištenje solarija. Međutim, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), pozivajući se na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), jasno navodi da se korištenje solarija ne preporučuje osobama mlađima od 18 godina.
Posebno su ugrožene osobe vrlo svijetle puti, plavih ili zelenih očiju, one koje lako izgore na suncu, imaju velik broj madeža ili u obitelji imaju melanom. Kod njih dermatolozi savjetuju potpuno izbjegavanje umjetnog UV zračenja.
Pročitaj više:
Mitovi koji i dalje održavaju popularnost solarija
Unatoč upozorenjima stručnjaka, oko solarija i dalje kruže brojne zablude.
Jedna je od najčešćih da nekoliko odlazaka u solarij prije ljeta “priprema” kožu za sunce i smanjuje mogućnost opeklina. Stručnjaci naglašavaju da preplanulost pruža tek vrlo ograničenu zaštitu, usporedivu sa zaštitnim faktorom SPF 2 do 4, što je daleko ispod razine koja može spriječiti oštećenje kože tijekom boravka na suncu. Drugim riječima, tamniji ten nije zaštita od UV zračenja.
Drugi je mit da je solarij potreban za stvaranje vitamina D. Međutim, vodeće zdravstvene organizacije ne preporučuju korištenje solarija u tu svrhu. Vitamin D može se osigurati umjerenim boravkom na dnevnom svjetlu, prehranom ili dodacima prehrani kada za to postoji medicinska indikacija.
Često se može čuti i tvrdnja da su moderni solariji sigurniji nego prije. Iako su se uređaji tijekom godina mijenjali, temeljni problem ostaje isti – izlažu kožu ultraljubičastom zračenju koje oštećuje DNA. Zbog toga međunarodne stručne organizacije ne govore o “sigurnom” solariju, nego o smanjenju ili izbjegavanju izlaganja.
