Menopauza se obično javlja između 45. i 55. godine života. Nastupa u trenutku kada jajnici prestaju proizvoditi jajne stanice i trudnoća više nije moguća.
Iako se taj prijelaz najčešće povezuje s valunzima, noćnim znojenjem i promjenama raspoloženja, znanstvenici sve češće upozoravaju da menopauza ne utječe samo na reproduktivno zdravlje, već i na mozak.
Sve je više dokaza da hormonalne promjene u tom razdoblju mogu imati dugoročne posljedice na kognitivne funkcije, uključujući pamćenje, brzinu razmišljanja i emocionalnu stabilnost.
Upravo to bio je fokus velikog istraživanja koje je pokušalo odgovoriti na pitanje može li menopauza pomoći objasniti zašto žene u starijoj dobi češće obolijevaju od demencije, piše Medical News Today.
Sve je više dokaza da hormonalne promjene u tom razdoblju mogu imati dugoročne posljedice. Izvor:Unsplash
Znanstvenici su analizirali podatke gotovo 125.000 žena uključenih u UK Biobank – jednu od najvećih zdravstvenih baza podataka na svijetu. Sudionice su podijeljene u tri skupine: žene prije menopauze, žene nakon menopauze koje nisu koristile hormonsku nadomjesnu terapiju (HNT) te žene nakon menopauze koje su koristile HNT.
Osim zdravstvenih i životnih navika, istraživači su analizirali odgovore na upitnike o snu, raspoloženju i anksioznosti, kao i rezultate kognitivnih testova koji su mjerili pamćenje i brzinu obrade informacija.
Kod dijela sudionica analizirane su i snimke mozga magnetskom rezonancijom, s posebnim naglaskom na volumen sive tvari.
Rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu Psychological Medicine.
Pročitaj više:
Pad pamćenja i sporije razmišljanje
U skupinama žena u postmenopauzi te u postmenopauzi koje su koristile hormonsku nadomjesnu terapiju (HNT), sudionice su pokazale dosljedan pad rezultata na kognitivnim testovima u usporedbi sa skupinom žena prije menopauze.
Obje skupine pokazale su pad pamćenja i brzine razmišljanja, zajedno sa sporijim reakcijskim vremenom. Međutim, pad reakcijskog vremena bio je manje izražen kod žena koje su koristile HNT.
Kada su znanstvenici započeli usporedbu anksioznosti i depresije među skupinama, uočili su da su žene koje su koristile HNT češće doživljavale oba stanja. Međutim, kada su provjerili povijest bolesti te skupine, shvatili su da su te žene i prije menopauze češće imale dijagnosticiranu anksioznost i depresiju te su zaključili da HNT vjerojatno nije uzrok tih stanja.
Žene u postmenopauzi također su imale lošiju kvalitetu sna u usporedbi sa ženama prije menopauze. Iako su obje postmenopauzalne skupine imale višu učestalost nesanice i umora u odnosu na premenopauzalnu skupinu, žene koje su koristile HNT prijavile su najviše razine umora.
Što se događa sa sivom tvari u mozgu?
Primjena hormonske nadomjesne terapije (HNT) nije spriječila gubitak sive tvari u određenim dijelovima mozga, piše BBC Promjene su zabilježene u hipokampusu, području ključnom za učenje i pamćenje, entorinalnom korteksu, važnom za stvaranje sjećanja i prostornu orijentaciju, te u prednjem cingularnom korteksu, koji sudjeluje u regulaciji pažnje i emocija.
Pročitaj više:
„Područja mozga u kojima smo uočili ove razlike ista su ona koja obično pogađa Alzheimerova bolest“, izjavila je glavna autorica istraživanja, profesorica Barbara Sahakian sa Sveučilišta Cambridge. „Zbog menopauze bi te žene u budućnosti mogle postati osjetljivije.
Iako to ne objašnjava sve, moglo bi nam pomoći razumjeti zašto je demencija gotovo dvostruko češća kod žena nego kod muškaraca.“
Siva i bijela tvar čine temeljnu strukturu mozga i leđne moždine. Sivu tvar sačinjavaju tijela živčanih stanica i njihovi kratki produžeci koji omogućuju komunikaciju između susjednih neurona, dok se bijela tvar sastoji od dugih neuronskih vlakana zaduženih za prijenos signala prema udaljenijim dijelovima mozga.
Trebaju li se žene zabrinuti?
Iako rezultati studije djeluju zabrinjavajuće, stručnjaci upozoravaju da oni ne znače da će svaka žena nakon menopauze razviti demenciju. Dr. Sherry Ross, ginekologinja i stručnjakinja za žensko zdravlje iz Providence Saint John’s Health Center (koja nije sudjelovala u istraživanju), naglašava da stil života ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga.
„Postoji izreka da genetika puni pištolj, ali stil života povlači okidač“, ističe Ross. Pušenje, loša prehrana, manjak tjelesne aktivnosti i kronični nedostatak sna povezani su s bržim kognitivnim propadanjem, ali i s bolestima koje dodatno opterećuju mozak.
Pročitaj više:
Slično poručuje i neuroznanstvenik dr. Tommy Wood s University of Washington. Prema njegovim riječima, čak i ako menopauza dovede do određenog gubitka sive tvari, to ne znači automatski budući kognitivni pad ili razvoj demencije.
Redovita aerobna aktivnost, poput brzog hodanja, trčanja ili vožnje bicikla, pokazala se učinkovitom u očuvanju – pa čak i povećanju – volumena hipokampusa u starijoj dobi. Uz to, trening snage može poboljšati strukturu mozga i kognitivne sposobnosti kod žena nakon menopauze.
Menopauza se sve manje promatra kao isključivo reproduktivna prekretnica, a sve više kao razdoblje koje može imati dugoročne posljedice na zdravlje mozga.
Ipak, poruka stručnjaka ostaje umirujuća: iako se hormoni mijenjaju, mnogo toga i dalje je u našim rukama. Zdrave navike, kretanje i briga o mentalnom zdravlju mogu znatno smanjiti rizike i osigurati kvalitetan život i dugo nakon menopauze.
